Cazinski med od kestena upisan u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo!

USAID/Sweden FARMA II podržala proces upisa u svjetski registar, izradu vinjeta i analizu meda

Kestenov med Cazinske krajine zvanično je registrovan u Međunarodnom sistemu oznaka u Lisabonu, te će se promocija ove oznake održati 21. i 22. septembra u okviru Cazinskog sajma. Hazim Hodžić, predsjednik Udruženja „Kesten“ iz Cazina poručuje da je ovo važan iskorak za pčelare cazinskog kraja, te pojašnjava da se ovim priznanjem otvaraju nove prilike za izvoz i značajniju prepoznatljivost cazinskog meda. „U ovom procesu nam je od velike pomoći bila podrška USAID/Sweden FARMA II projekta od kojeg smo dobili finansijsku podršku za upis u svjetski registar i izradu vinjeta, te za analize meda koje su potrebne u ovom procesu,“ dodaje Hodžić.

„Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu visokih šuma na području Cazina. Zahvaljujući tome je i pčelarstvo našeg kraja vidjelo svoju razvojnu šansu. Cvijet kestena ili kestenova resa je izdašna polenska i nektarska paša za pčele. Prema pravilniku o medu, da bi se med deklarisao kao kestenov, potrebno je da sadrži minimalno 85% polenovih zrnaca kestena. Rezultati analiza za naš med pokazuju da on sadrži od 96% do 98% polenovih zrnaca kestena, što je izvanredna čistoća i uniflornost meda od kestena Cazinske krajine“, kazao je Hazim Hodžić iz Udruženja „Kesten“ iz Cazina.

Med od kestena porijeklom iz Cazinske krajine se razlikuje od svih drugih vrsta meda iz okolnih područja šire regije. Razlog tome je što u vrijeme cvjetanja kestena, u prirodi nema ničeg osim kestenovog cvijeta, što bi privuklo pažnju pčela, jer je svo drugo bilje već ranije prošlo fazu cvjetanja. Kestenov med Cazinske krajine karakterističan je po području koje najdirektnije utječe na njegova svojstva.

„Cazinski pčelari, organizovani u udruženju pčelara „Kesten“, su prije gotovo petnaest godina prvi pokrenuli proceduru za brendiranje kestenovog meda na nivou Bosne i Hercegovine, što je bio preduslov za pokretanje procedure za upis u Registar Međunarodnog sistema oznaka u Lisabonu, institucije koja je sastavni dio Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo u Ženevi“, dodaje Hodžić.

Da bi pčelar postao ovlašteni korisnik vinjete „imena porijekla“, treba biti registrovan u Institutu, a zatim ispuniti sve uvjete koje propisuje Pravilnik o postupku za priznanje oznake porijekla, imena porijekla i geografske oznake.  Registracija košta 200 KM po pčelaru i mora se obnavljati svake tri godine.

„Brendiranjem nekog proizvoda postiže se i njegova veća potražnja, lakši pristup tržištu, a samim time i veća prodajna cijena. Prednosti su i za državu i lokalnu zajednicu kroz promovisanje lokalne kulture i tradicije, te razvoj turizma. Zahvaljujući oznaci Imena porijekla, cazinski kestenov med je postao prepoznatljiv i sve više tražen na tržištu meda kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu.

„Šume kestena su izložene raznim bolestima i neplanskoj sječi, naročito ekspanzijom uzgoja malina i krastavaca. Svaki ovlašteni korisnik Imena porijekla, nakon što laboratorijski nalaz potvrdi da med zadovoljava uslove Pravilnika, zadužuje vinjete označene brojevima. Udruženje vodi evidenciju zaduženih vinjeta. Brendirani kestenov med se uglavnom može kupiti na kućnom pragu pčelara, ili na sajmovima meda koje organizuju udruženja“, zaključuje Hodžić.