Sektor mljekarstva - analiza razmjene u BiH u periodu 2012-2017

Sa izvozom koji je u 2017. godini bio za oko 23.000 tona veći od uvoza, mljekarska industrija BiH zabilježila je rekordan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni (na 1 kg uvoza izvezli smo 1,5 kg mliječnih proizvoda). Međutim, struktura razmjene je nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017.  godini izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je iznos od 76 miliona KM, što je za 12%  (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu.  Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. godini odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78%). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11% ukupnog izvoza, sir 9%, a maslac i mliječni namazi 2%. U strukturi uvoza dominira sir sa 52%, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20%, jogurt i kefir sa 18%, te maslac i namazi sa 10%.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje naše prvo izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200% u odnosu na 2016. godinu i izvozom od 16 miliona KM sada naše drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, UNMIK Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. godini zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33%) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4.89 KM. Zabrinjava i podatak da smo uvezli i preko 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti od gotovo 7 miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH.ž