Novosti

Nakon godina intenzivnog rasta, u proteklih nekoliko mjeseci došlo je do pada u izvozu smrznute maline iz BiH na svjetsko tržište.

USAID/Sweden FARMA II projekat, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH i Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH organizovali su u Sarajevu okrugli sto pod nazivom "Stanje i perspektive proizvodnje i izvoza maline u BiH". Učesnicima skupa, uključenim u proizvodnju, otkup, preradu i plasman jagodastog voća sa područja cijele BiH, prezentirani su podaci o izvozu maline iz BiH. Tom prilikom istaknuto je da izvoz smrznute maline iz BiH u deset mjeseci ove godine iznosi oko 49,9 miliona KM, što je manje za oko 100.000 KM od ukupnog izvoza u prošloj godini, ali da je posljednjih mjeseci zabilježen pad izvoza, pa je samo u septembru i oktobru izvoz pao za 34 posto. Razloga za ovakvo stanje je više, ali je najznačajniji taj da su ključne zemlje proizvođači malina povećale količine i oborile cijene proizvoda na svjetskom tržištu.

Na okruglom stolu razgovarano je i o proizvodnji maline i raspoloživim kapacitetima u BiH za otkup i plasman iste, te ukazano na ključne probleme sa aspekta otkupa, skladištenja, prerade i izvoza maline.

Na kraju izlaganja upriličena je diskusija i zaključeno je da je potrebna bolja koordinacija i saradnja svih aktera u lancu vrijednosti. Sa aspekta primarne proizvodnje, fokus mora biti na povećanju prinosa, jer tu postoji još dosta prostora za rast, te na podizanju kvaliteta proizvoda koji vodi ka olakšanom plasmanu robe po višoj cijeni. Istaknute su i mogućnosti koje donosi certifikacija proizvodnje (organska proizvodnja, Global G.A.P.), ali i očekivanje da će u kratkom roku standardi biti obavezni.

S obzirom na trend rasta proizvodnje, zaključeno je da se hitno mora stimulisati proširenje rashladnih kapaciteta, kako ne bismo došli u situaciju da malina propada, kao što se desilo ove godine sa kornišonima. Date su procjene da bi u narednoj godini moglo doći do scenarija po kojem bi 5.000 tona maline ostalo neotkupljeno. Jedan od razloga za takvo stanje je i taj što je zbog visoke otkupne cijene malina iz BiH ove godine nekonkurentna na svjetskom tržištu, što se najbolje vidi na izvozu u zadnja 3 mjeseca. U ovakvim okolnostima, izvoznici nemaju sredstava za dalje širenje kapaciteta i povećanje otkupnih količina.

Dogovoren je zajednički nastup prema institucijama vlasti, pogotovo u vezi sa formiranjem zahtjeva da se proizvodnja i prerada malina uvrste u program poticajnih mjera u nivou u kojem to ovaj sektor zaslužuje. Naglašeno je da izvoz u vrijednosti 50 miliona KM, te zapošljavanje oko 50.000-60.000 ljudi (proizvođača, berača i u sektoru prerade) nameću potrebu da se ovom sektoru hitno pokloni znatno veća pažnja.

Okrugli stol organiziran je s ciljem da se otvori dijalog između ključnih aktera u proizvodnji i preradi malina u Bosni i Hercegovini, u očekivanju naredne godine koja nosi brojne izazove.