Novosti

Sweden/USAID FARMA II projekt pomaže bh. institucijama i poljoprivrednim proizvođačima da održe najviše standarde sigurnosti hrane i izvoze svoje proizvode u EU.

Prošle godine, po prvi put, 7. juni je obilježen kao Svjetski dan sigurnosti hrane. Ovogodišnji slogan za ovaj svjetski dan je: „Sigurnost hrane je zajednički posao.“ Uz podršku projekta Sweden/USAID FARMA II, poljoprivredni proizvođači, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, veterinarske službe, kao i sanitarne inspekcije već primjenjuju ove principe.

HACCP na prvom mjestu

Za Adelu Vileš-Bektaš iz kompanije Herbos Nature iz Sarajeva, koja se bavi preradom jagodastog voća, gljiva i začina srijemoš, HACCP standard sigurnosti hrane je najvažniji.

„Odgovornost svih učesnika uključenih u proizvodnju i preradu hrane je ključna. HACCP nije samo mrtvo slovo na papiru. Poštivanjem svih mjera i smjernica HACCP-a  obezbjeđujemo osnovni nivo sigurnosti hrane,“ kaže Adela i dodaje: „Osigurati zdravstveno bezbijednu hranu namijenjenu za ljudsku ishranu je vrlo odgovoran i ozbiljan posao.“

Adela je magistrica prehrambene tehnologije, a od 2014. godine voditeljica je HACCP tima u kompaniji Herbos Nature. „Upravo prošle sedmice smo uspješno prošli recertifikiacijsku HACCP reviziju. To znači da smo dobili potvrdu poslovanja u skladu sa normama standarda i da slijedimo sve dobre higijenske i proizvodne prakse.“ Adela navodi da je HACCP za njih osnova, te da trenutno rade i na provedbi IFS standarda.

Herbos Nature su svoju proizvodnju od 1.000 tona izvozi u Švicarsku, Njemačku, Francusku, Srbiju i Tursku. Sweden/USAID FARMA II projekt im je pomogla da dostignu ovaj nivo proizvodnje kroz nabavku dodatnog tunelu za duboko zamrzavanje, čime su  udvostručili količine gotovih proizvoda više kvalitete.

„Otkupljujemo jagodastvo voće, gljive i srijemoš od oko 1.000 poljoprivrednika iz regije Foča-Ustikolina, Bratunac i Sarajevo. Pratimo i kontrolišemo sigurnost hrane od poljoprivrednih gospodarstava do finalnih upakovanih proizvoda, od kojih je većina zamrznuta,“ objašnjava Adela. „To je jedini način na koji mi kao proizvođači iz male zemlje možemo pristupiti i opstati na izuzetno konkurentnom tržištu u EU. Kvalitet je naš najjači adut u toj borbi."

Provjere i kontrole

Adela naglašava da je mogućnost praćenja proizvoda od farme do stola vrlo važna, i da se jedino tako može spriječi da potencijalno hemijski, fizički ili mikrobiološki kontaminirani proizvod stigne do potrošača.

Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, se u potpunosti slaže. „Sigurnost hrane je zaista zajednički posao,“ kaže on. „Zakon o hrani stavlja teret na subjekte u poslovanju s hranom da proizvode i nude zdravu hranu na tržištu. U BiH imamo 170 podzakonskih akata koji daju jasna pravila o procedurama koje proizvođači moraju primijeniti u procesu proizvodnje. Pored inspekcija koje obavljaju državni, entitetski i kantonalni inspektori, od presudne je važnosti i samokontrola i kontrola rizika od strane proizvođača. Ne postoji nulti rizik, a provjere i kontrole su jedini način da ga minimiziramo.“

Sweden/USAID FARMA II projekt je pomogao Agenciji za sigurnost hrane BiH u izradi smjernica za proizvođače koje se odnose na uzorkovanje i kontrolu mikrobioloških parametara u proizvodnji mesa peradi, kontrolu kvaliteta meda, kontrolu ostataka pesticida, kao i za primjenu HACCP-a.

„Početak izvoza mesa peradi i prerađevina iz BiH u EU je bio velika vijest u januaru 2019. godine. Do tog uspjeha smo došli jer smo pokazali da imamo zakone i podzakonske akte i da smo ih spremni provoditi. Naši proizvođači i izvoznici se sada ponašaju u skladu s regulatornim okvirom BiH, koji je uveliko usklađen sa EU propisima o sigurnosti hrane,“ kaže Džemil.

Također napominje da je 95 posto testiranih uzoraka hrane u Bosni i Hercegovini dobrog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti, dok je preostalih pet identifikovano u procesu proizvodnje ili je brzo uklonjeno s tržišta.

Laboratorijama je potrebno poboljšanje

Džemil navodi da u BiH postoji oko 30 laboratorija koje testiraju hranu, dok inspekcijske službe sarađuju sa deset najvećih.

Adela, međutim, insistira na tome da se laboratorije trebaju unaprijediti i bolje opremiti. „U BiH imamo sjajne laboratorije, ali, na primjer, još uvijek ne možemo testirati naše proizvode na norovirus i hepatitis A koji se prenose rukama. Naše uzorke moramo slati u Srbiju na testiranje, što je težak i skup proces."

I dok se Adela nada da će uskoro moći obaviti sve testove u BiH, i ona i Džemil se slažu oko toga da nikada ne može biti previše obuke o sigurnosti hrane, kako za proizvođače, tako i za inspektore.

Sweden/USAID FARMA II projekt će nastaviti da podržava bh. institucije i poljoprivrednike u ispunjavanju standarda sigurnosti hrane. Projekt trenutno radi sa više od 20 laboratorija širom zemlje na primjeni nove verzije standarda ISO 17025. Ovim će one postati akreditovane kao tehnički kompetentne da provode laboratorijska testiranja za proizvođače i prerađivače koji prodaju svoje proizvode u BiH i na tržištu EU.