Priče o uspjehu

Amina Muharemagić, diplomirana ekonomistica, je pokrenula start-up kompaniju pakovanja i distribucije meda. Kompanija danas prikuplja med od više od 100 pčelara, prerađuje ga, pakuje i prodaje.

Pčelarski sektor u Bosni i Hercegovini osigurava između 8.000 i 10.000 radnih mjesta, a proizvodnja meda u 2018. godini iynosila je 3.992 tone iz 403.000 košnica. Ti podaci nas vode do Amine Muharemagić, diplomirane ekonomistice iz Tuzle, koja je nakon istraživanja tržišta i uvidjevši da se u našu zemlju uveze velike količine meda odlučila pokušati pokrenuti pakiranje i distribuciju pčelinjih proizvoda.

Amina je svoju kompaniju „BeeMed" pokrenula u poslovnom inkubatoru Lipnica, a osim meda, njen tim se bavi i brendiranjem i pakovanjem marmelade od jabuka i jabukovog sirćeta. U kratkom vremenskom periodu, „BeeMed“ proizvodi su ušli u „Bingo“, najveći trgovački lanac u Bosni i Hercegovini, pokazavši kvalitet i sposobnost da se takmiče na domaćem tržištu. Amina je zadovoljna trenutnim uspjehom, iako je za dalje širenje poslovanja potrebno nastaviti raditi na promociji i unapređenju primarne proizvodnje.

 "Kupujemo med i druge pčelinje proizvode kao što su matična mliječ, polen, propolis, vosak. Instalirali smo modernu mašinu za de-kristalizaciju meda i automatsko pakovanje. Sektor pčelarstva u Bosni i Hercegovini je još uvijek mali i suočen je sa stalnim izazovima. Zdravlje pčela, kvalitet meda, mobilnost košnica, rad na brendiranju meda u BiH, uvođenje novih tehnologija - to su stvari na kojima moramo svi zajedno raditi u godinama koje su pred nama,“ kaže nam Amina.

Uvoz meda je prošle godine premašio 270 tona, a izvoz ostao na oko 14 tona. Domaći med se još uvijek suočava s poteškoćama na lokalnom tržištu, ali postoje i razlozi za zabrinutost. Loši vremenski uslovi smanjuju prinose, a nedovoljna kontrola i pojava krivotvorenog meda su razlog zbog kojeg cijene domaćih proizvoda nisu konkurentne na tržištu.

"Mali proizvođači će rasti i mi postepeno pronalazimo nove kupce. Broj naših zadruga raste svakim danom, a trenutno ih imamo preko 100, a broj će se sigurno svakim danom povećavati. Iako to zahtijeva određeni rad s proizvođačima, kada vidimo da nakon nekoliko godina naše zadruge jačaju, znamo da trud nije bio uzaludan. Istovremeno radimo na brendiranju bosanskog meda, promociji domaćih proizvoda i dobivanju stvarnog kvaliteta kojeg će kupci vidjeti i prepoznati,” Amina dodaje.

Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II), kojeg zajednički finansiraju USAID i Vlada Švedske u Bosni i Hercegovini, je podržao poslovnu inicijativu kompanije “BeeMed”.

"Sweden/USAID FARMA II projekat nam je pomogao u finansiranjuu nabavke automatske mašine za pakovanje meda s jedinicom za de-kristalizaciju meda. Kroz ovu saradnju smo također razvili i priručnik za pčelarstvo koji sadrži uputstva za dobre pčelarske prakse. Izuzetno je važno da svi u lancu vrijednosti slijede higijenske i standarde kvaliteta, jer to jedini način na koji možemo izgraditi ugled naših proizvoda. Povećali smo broj kooperanata, proširili proizvodnju. Zajedno možemo osigurati da bosanski med nađe svoje mjesto na domaćem tržištu, dobije bitku protiv krivotvorenog meda, a onda krenuti sa izvozom i nadmetanjem na evropskom tržištu. Kao odgovor na ove izazove imamo kvalitet, znanje i svakim danom sve više pčelara koji su spremni učiti i razvijati svoju proizvodnju," zaključuje Amina.

Projekat FARMA II pruža tehničku pomoć i obuku ciljanim podsektorima koji imaju za cilj poboljšanje konkurentnosti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda razvojem ekološki održive proizvodnje i prerade, kao i povećanjem proizvodnje prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću. Priče poput ove o kompaniji “BeeMed“ su primjer građanima Bosne i Hercegovine da su uvođenje inovacije i hrabre poduzetničke inicijative nešto što vrijedi pokušati.

Projekat Sweden/USAID FARMA II je u cilju promocije žena u bh. poljoprivredi pokrenuo kampanju „One idu naprijed“. U okviru ove kampanje objavljivat ćemo pozitivne priče o ženama u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. U puno slučajeva žene koje su neformalno, ali praktično veoma puno angažovane na domaćim poljoprivrednim poslovima smatraju nezaposlenim domaćicama i samim tim su bez primanja. Sweden/USAID FARMA II kroz svoje aktivnosti promovira i ohrabruje žene da pravno registruju svoju proizvodnju i postanu dio zvanične ekonomije. Srećom, danas postoje uspješne kompanije, u vlasništvu žena ili pod vodstvom žena, koje proizvode inovativne i kvalitetne proizvode koji se prodaju kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Kako bismo pomogli poljoprivrednicama u njihovim nastojanjima i ohrabrili i druge žene koje su u sličnoj poziciji, FARMA II će pripremati uspješne priče koje će objavljivati i distribuirati širokoj publici.